Sretna Badnja večer

Dec 24, 2021

Badnjak je 24. prosinca i označava kulminaciju adventskog razdoblja prije Božića koje počinje četvrtu nedjelju prije Badnjaka. Mnoge crkve obilježavaju kraj Adventa ponoćnim bogoslužjima. U moderno doba popularno se slavi u noći prije Božića.

POVIJEST BADNJAKA

Tradicija slavljenja Badnje večeri dijelom potječe od kršćanske liturgije koja počinje zalaskom sunca, koja je naslijeđena iz židovske tradicije i temelji se na Priči o stvaranju iz Knjige Postanka, govoreći da prvi dan počinje navečer i završava ujutro. Također se vjeruje da je Isus, odnosno Isus iz Nazareta, rođen u ponoć u regiji Palestine. Mnoga povijesna shvaćanja o drevnim tradicijama pridonijela su razvoju proslava predvečerja, koja su se zadržala u ranokršćanskom kalendaru.

Badnja večer označava završetak adventskog razdoblja, razdoblja priprave za Božić, koje počinje 30. studenog, odnosno 15. studenog na Istoku. Te noći su pastiri koji su čuvali svoja stada izvan Betlehema vidjeli sjajnu zvijezdu na nebu koja je nagovještavala rođenje Isusa Krista. Zbog toga mnoge crkve imaju bogoslužje koje počinje četvrtu nedjelju prije Božića. Od 12. do 15. stoljeća, zbog svete inkvizicije, kršćanske tradicije su postale obvezne. Tijekom 16. stoljeća crkva je bila pod utjecajem proslava zimskog solsticija i počela je priprema za Božić noć prije.

U mnogim dijelovima Europe ljudi vjeruju da u ponoć na Badnjak životinje nakratko posjeduju moć govora. Možda je tradicionalno povezivanje vola i magarca u jaslicama dovelo do takvih praznovjerja, ali koncept životinja koje govore vjerojatno je poganskog porijekla. Usko povezano vjerovanje, rašireno u Engleskoj i Europi, jest da se stoka diže u svojim štandovima u ponoć na Badnjak ili kleči kako bi se poklonila djetetu Kristu.

Unatoč svom kršćanskom značenju, uz Badnjak su povezana brojna poganska i nadnaravna vjerovanja. U skandinavskim zemljama vjeruje se da mrtvi na Badnjak ponovno posjećuju svoje bivše domove. Ljudi se prije spavanja pobrinu da im saloni budu uredni i da gori dobra vatra. Često pale svijeće, postavljaju stol i ostavljaju obilje hrane za svoje sablasne posjetitelje. Također se brinu da su sjedala njihovih stolica očišćena od prašine. Ujutro kad ustanu, ponovo brišu stolice čistim bijelim ručnikom. Ako na sjedalu nađu neku prljavštinu, znači da je tu tijekom noći sjedio rođak svježi iz groba.

Obilježavanje Božića kao blagdana postalo je popularno u 19. stoljeću. Badnjak ostaje važan dio kršćanske kulture i označava Isusovo rođenje. U prošlom je stoljeću postao još popularniji zahvaljujući voljenoj ikoni: Djedu Mrazu. Ideja o veselom čovjeku u crvenom dovela je do više tradicija kao što su vješanje čarapa i izostavljanje kolačića, mlijeka, a ponekad i mrkve za njegove sobove.

Osim Djeda Mraza i kršćanstva, Badnjak je dobio još jedan značaj - postao je i dan stvoren za druženje s obitelji i voljenima uz večeru, ukrašavanje, zamatanje darova i filmove s božićnom tematikom. Praznik ujedinjuje obitelji i prijatelje, omogućujući im da se okupe i uživaju u posebnim i tradicionalnim aktivnostima, od Europe, Sjeverne i Latinske Amerike, do Azije.


Pošaljite upitline