Brodarska industrija suočena s pritiskom da smanji emisije i izađe iz LNG-a

Brodarska industrija pod pritiskom je da smanji emisije nakon što su skupine za zaštitu okoliša pozvale Europsku komisiju da isključi ukapljeni prirodni plin (UPP) i biogoriva kao održive alternative za plovila u predstojećem zakonu o pomorskom gorivu u europskom zelenom planu.

U pismu od 12. svibnja, 17 nevladinih organizacija reklo je Komisiji da "izričito isključi biogoriva i fosilni prirodni plin" iz područja primjene FuelEU Maritime, inicijative za povećanje uporabe održivih alternativnih goriva u europskom pomorskom prometu i lukama u okviru Zelenog plana Unije, čiji je cilj učiniti Europu klimatski neutralnom do 2050.

Umjesto toga, pozivaju EU da se usredotoči na zelena elektrogoriva proizvedena iz obnovljivih izvora kao što su vodik i izravno hvatanje zraka ako je potrebna proizvodnja CO2.

Skupina tvrdi da se biogoriva ne bi trebala promicati u sektoru pomorskog prometa jer imaju održiva ograničenja sirovina, dok bi prirodni plin trebalo isključiti jer uzrokuje veće emisije stakleničkih plinova od dizela pri razmatranju istjecanja metana na uzvodno i na brodu , što je staklenički plin daleko jači od CO2.

"Sadašnje relevantno zakonodavstvo EU ignorira klizanje metana i curenje informacija. Određeni dionici s interesima imaju za cilj održati ga na taj način", navodi se u pismu. "To je rizik da EU uloži milijarde eura javnog novca u infrastrukturu i brodove za fosilni prirodni plin, koji su osuđeni na to da postanu neupotrebljiva imovina ako EU želi postići klimatsku neutralnost do 2050."

Kako bi se to spriječilo, EU mora okončati svoju potporu pomorskom UPP-u i osigurati da FuelEU Maritime pokriva sve emisije, uključujući metan i temelji se na analizi punog životnog ciklusa, dodaje se.

Curenje metana europski parlament priznaje u travanjskom dokumentu o napretku FuelEU Maritime.

"Kada se uračunaju rizici od istjecanja tijekom njegova životnog ciklusa, emisije stakleničkih plinova s brodova kojima upravlja LNG mogu biti gore od onih s brodova koji rade na konvencionalna morska goriva", navodi se u izvješću.

Međutim, dodaje se da, s obzirom na dostupnost i cijene alternativa, rješenje za gorivo za veliki segment međunarodnog pomorskog prometa za neposrednu budućnost ostaje izbor između raznih loživih ulja ili UPP-a.

"Trenutno je LNG najčišće fosilno gorivo dostupno u razmjerima... pokretanje UPP-a zahtijeva važna ulaganja i u brod i u infrastrukturu za opskrbu luke. Međutim, LNG, koji je uglavnom metan, ne može mnogo doprinijeti dekarbonizaciji pomorskog prometa."

Pomorski promet odgovoran je za gotovo 3% globalnih emisija stakleničkih plinova, navodi se u izvješću Međunarodne pomorske organizacije (IMO) za 2020. godinu, AGENCIJE UN-a odgovorne za reguliranje pomorskog prometa.

IMO je 2018. iznio ambicije za smanjenje emisija stakleničkih plinova u pomorskom prometu za najmanje 50 % do 2050. u usporedbi s polaznom vrijednošću iz 2008. Cilj mu je i smanjiti intenzitet ugljika u međunarodnom pomorskom prometu za 40 % do 2030.

Glasnogovornik IMO-a kaže GTR-u: "Sve opcije su na stolu u smislu budućih goriva. Svi prijedlozi propisa u korist jednog ili drugog trebali bi doći na raspravu u IMO.

"Znamo da će biti potrebna goriva s niskim i nultim emisijama ugljika. Potreban je prijelaz na dekarboniziranu budućnost kako bi se ispunile naše ambicije."

Dodaju da IMO ima i projekte koji provode pilot-studije o različitim gorivima i pomoćnoj energiji, kao što je solarna energija.